Cimet – začin cjenjeniji od zlata

Karakteristična egzotična aroma cimeta za mnoge je prva asocijacija na kolače, ali većina ne zna da nije samo ukusni dodatak slatkišima, već i prirodni lijek.

Jedan je od najstarijih začina, a zbog ljekovitih svojstava koristio se u mnogim medicinskim tradicijama svijeta, posebno u ajurvedi.
Cimet se spominje i u Starom zavjetu, a zabilješke o njemu postoje u egipatskim, grčkim i rimskim rukopisima.
Moderna naučna istraživanja potvrđuju da cimet ima pozitivan učinak kod mnogih bolesti.
Ovaj začin može pomoći kod gastritisa, dijabetesa, povišenog holesterola, gljivičnih i bakterijskih infekcija i mnogih drugih bolesti.
Cimet je začin od kore zimzelenog stabla iz roda cimetovca. Postoji oko 250 njegovih vrsta. Najcjenjenija je vrsta Cinnamomum zeylanicum, od koje se dobija pravi ili sejšelski cimet, a uspijeva u istočnoj i jugoistočnoj Aziji.
Tradicionalna kineska i ajurvedska medicina uspješno su koristile cimet u liječenju šećerne bolesti. Bio je jedan od prvih komercijalnih začina koji su se iz svoje pradomovine proširili na Zapad. Jedno je vrijeme bio cjenjeniji i od zlata. Relativno rano počeo se koristiti u Evropi, a uz to su ga poznavali Egipćani (koji su ga koristili i u vračanju), Jevreji te njihove komšije na Mediteranu.
Samonikla stabla cimeta uspijevaju na velikim nadmorskim visinama u zapadnoj Indiji i Šri Lanki. I upravo se s takvog drveća sakuplja najkvalitetniji cimet. U Kini uspijeva drvo kasija (Cinnamomum cassia), čija se kora smatra alternativom izvornom začinu. Ova dva začina mogu se jasno razlikovati. Cimet je smeđe boje, dok je kasija crvenosmeđa. I jedan i drugi oblik koriste se, osim kao začin, i u proizvodnji parfema te u narodnoj medicini.
U MEDICINI
Cimet je prihvatila i moderna medicina. Naučne studije opisuju njegovo antioksidativno, protivgljivično, protivupalno i antikancerogeno djelovanje. Studijama se pokazalo kako cimet ima veliki potencijal u sprečavanju i liječenju neurodegenerativnih tegoba potenciranih upalnim promjenama. Uopšteno, analizirajući zaključke brojnih studija, može se zaključiti kako je cimet, od svih desertnih začina, najbogatiji antioksidansima.
Potvrđena je njegova djelotvornost protiv bakterija iz roda Salmonella, u liječenju infekcije bakterijom Helicobacter pylori, kandidijaze kod HIV pozitivnih pacijenata i regulisanju koncentracije šećera i masnoća u krvi.
Cimet ima koagulirajuće djelovanje pa se u narodnoj medicini koristi za zaustavljanje krvarenja. Takođe, podstiče cirkulaciju krvi u materici i oporavak tkiva pa je koristan u prvim danima nakon poroda.
Starorimski doktori preporučivali su protiv prehlade žestoko piće začinjeno štapićem cimeta. Zanimljivo je da se ovaj prastari recept zadržao do danas. Primjena cimeta kao pomoći klasičnoj terapiji ne dovodi do nuspojava ni nakon dugotrajnog uzimanja. Budući da je izuzetno jeftin u odnosu na klasične farmaceutske proizvode, njegova primjena u liječenju različitih bolesti zasigurno ima budućnost.

Cejlonski i kineski cimet
Cimet je začin koji se dobija od cimetovca, malog grmolikog drveta iz porodice lovora. Kora i lišće su aromatični, a cvjetovi imaju neugodan miris.
Mlade se grane režu i guli im se kora, a unutrašnja kora se suši i oblikuje u štapiće crvenkastosmeđe boje. Najmanji štapići umeću se u veće, a zatim se jednoliko režu.
Danas se ovaj grm uzgaja u gotovo svim tropskim regijama u svijetu.
Ipak, treba napomenuti da nije svaki cimet ljekovit.
Ljekoviti cimet dobija se samo iz vrste Cinnamomum zeylanicum (Cinnamomum verum), koja potiče sa Šri Lanke (cejlonski cimet).
Sličan sastav ima kasija (kineski cimet), koja se proizvodi od Cinnamomum cassia (Cinnamomum burmannii ili Cinnamomum aromaticaum), porijeklom iz Burme. On se najčešće prodaje u našim trgovinama, ali nije ljekovit kao cejlonski cimet.
1) JAČA IMUNITET
Kombinacija meda i cimeta već dugi niz godina koristi se kao prirodni lijek. Kašičica meda i četvrtina kašičice cimeta rastvorene u čaši tople vode poboljšavaju imunitet i štite organizam od virusa i bakterija.

2) STIMULIŠE MOZAK


Istraživanja su pokazala da miris cimeta može poboljšati kognitivne sposobnosti, pamćenje, obavljanje određenih zadataka i povećava budnost i koncentraciju. Dobar prijedlog je da nabavite svijeće s mirisom cimeta.
3) SMANJUJE NIVO ŠEĆERA I HOLESTEROLA U KRVI
Studija sprovedena 2003. godine pokazala je da redovna upotreba cimeta može da smanji nivo šećera u krvi i lošeg holesterola (LDL). U studiji su učestvovali ljudi sa dijabetesom tipa dva, koji su konzumirali jedan do šest grama cimeta dnevno. Njihov holesterol je smanjen za 18 odsto, a nivo šećera u krvi za 24 odsto.

4) SMANJUJE MENSTRUALNI BOL
Žene koje pate od jakih menstrualnih bolova trebalo bi da povećaju unos cimeta. Redovnom upotrebom ovaj začin pomaže ublažavanje bolova.
5) POVEĆAVA NIVO ENERGIJE I POBOLJŠAVA CIRKULACIJU
Umorni ste i bez energije? Popijte šolju voćnog čaja sa četvrtinom kašičice cimeta. Osim što ova mješavina povećava vitalnost, poboljšava i cirkulaciju. Posebno je korisna za ljude kojima su noge uvijek hladne.

6) ELIMINIŠE NAPADE GLADI
Cimet reguliše šećer u krvi i zato eliminiše napade gladi. Nutricionisti preporučuju užinu od pečenih jabuka začinjenih cimetom. Kombinacija cimeta i jabuka ima mnogo prednosti. Dokazano je da ljudi koji redovno konzumiraju jabuke sa cimetom imaju manje masti u stomaku.
7) OMEKŠAVA GRUBU KOŽU NA STOPALIMA
Pomiješajte sok od pet limunova, jednu kašičicu maslinovog ulja, pola šolje mlijeka, pola šolje vode i dvije kašičice cimeta i umočite noge u ovu tečnost na 15 minuta.
(Nezavisne novine)