Evo vodiča za to da vaša obitelj lakše preživi samoizolaciju

– Postoji izreka koja kaže da ‘vrijeme leti', no u ovom slučaju dani mogu biti vrlo dugi i teško je organizirati se kako biste lakše preživjeti tu situaciju da ste posve orijentirani jedni na druge te da u takvim okolnostima morate i odraditi neke stvari – kaže Travis Diener, profesionalni košarkaš koji živi u Cremoni, mjestu u talijanskoj pokrajini Lombardija, koje je već neko vrijeme ‘crvena zona' zbog korona virusa. Škole i vrtići ne rade, a Diener kaže kako je vrijeme izolacije vrlo osjetljivo za obitelj.

Za njega je, kaže, činjenica da treba raditi od kuće bila vrlo teška, jer je navikao po cijeli dan biti u klubu i trenirati. Pokušao je odraditi neke treninge kod kuće, no – nije to to, kaže. Jednostavno se nije mogao uživjeti. S druge strane, njegova supruga, koja je inače zaposlena u jednoj vinariji i radi skraćeno radno vrijeme, sada se bez problema prilagodila novim okolnostima. 

Stručnjaci kažu kako će sposobnost da odradite posao od kuće ovisiti o nizu čimbenika, među ostalim o dobi djece, kao i o rasporedu kuće, odnosno o tome možete li se negdje posve izolirati, ali i o prirodi vašeg posla. Na to će, bez sumnje, utjecati i temperament roditelja i djece. 

 

Veliki izazov

Poremećaj rutine članova obitelji koji su odjednom – zbog samoizolacije vezano uz moguću zarazu korona virusom – prisiljeni boraviti u malom prostoru predstavlja ozbiljnu opasnost za njihovo duhovno i mentalno stanje, upozorava  dr. Carly Johnco, psihologinja sa sveučilišta Macquarie u Sydneyu.

Kod ljudi koji su u toj situaciji mogu se javiti  anksioznost, ekstremna frustracija, loše raspoloženje, pa i depresija. I profesorica psihologije sa Sveučilišta u Melbourneu i savjetnica za roditeljstvo, profesorica Lea Waters, kaže da samoizolacija može pogoditi tri kritične komponente mentalnog zdravlja: naš osjećaj autonomije, povezanosti (odnosno osjećaj povezanosti s drugima) i kompetencije (osjećaj da smo učinkoviti). Jedina dobra vijest je da sve to – prođe. 

Počnite od dogovora

– Predložila bih obitelji koja se nađe u toj situaciji da već prvog dana sjednu za stol i postignu obiteljski dogovor. Treba razgovarati o stvarima za koje mislite da će biti najveći izazov te raspraviti o tome kako jedni drugima možete pomoći. 

Rasprava o zabrinutosti i očekivanjima u vezi s karantenom, kao i o ulozi koju svaka osoba može igrati kako bi situacija bila što lakša, može biti vrlo korisno – kaže prof. Waters. Pritom je, dodaje, važno da roditelji slušaju i suosjećaju sa strahovima svoje djece, istinito govore o situaciji na način koji je primjeren njihovoj dobi, te staviti informacije u kontekst, kažu stručnjakinje. 

Budite otvoreni i iskreni 

Važno je da roditelji slušaju svoju djecu i razgovaraju s njima posve otvoreno, kako bi im pomogli staviti informacije u kontekst. I odraslima će zadržavanje smisla za perspektivu i te prikupljanje informacija iz vjerodostojnih izvora biti korisno te pomoći u suzbijanju tjeskobe. 

Razgovarajte i o onome što prolazite kako bi se smanjio rizik od stigme i neugodnosti zbog samoizolacije.  

Postavite strukturu

Održavanje rutine može biti važno. Rutina je presudna da ne bismo stvorili ‘gužvu' i nered. Zato, ako ujutro ustajete u isto vrijeme, otuširate se, našminkate i odjenete kao za posao, to će pomoći da mu se lakše posvetite. 

I Diener i njegova obitelj pokušali su ostati u skladu s njihovom uobičajenom rutinom. Iz škole bi e-poštom stizale lekcije i zadaci, tako da djeca ne zaostaju. On i njegova supruga tijekom dana podijelili su obaveze prema djeci, koja su u dobi od tri, pet i sedam godina, pri čemu se on trudio pomagati oko svega – od rješavanja zadataka iz matematike, pravopisa, talijanskog, ili engleskog. Lekcije su povremeno prekidali kratkim zabavnim stankama, tako da bi djeci dopustili pola sata igranja igrica na računalu, ili gledanja TV-a. 

Profesorica Waters kaže da je ovo prilika da obitelji pokušaju uživati ​​u tome da više slobodnog vremena provode zajedno, no roditelji bi se trebali ‘pripremiti' tako da izaberu igre koje mogu igrati s djecom, te razmisle o tome što mogu raditi s njima da to vrijeme provedu što kvalitetnije. Najgore što možete učiniti jest da sve vrijeme provodite pred ekranima, čak ni zbog posla. 

Nastavite  se kretati

Psihologinja Johnco kaže da je održavanje tjelesne aktivnosti presudno za jačanje raspoloženja. 

– Ako djeca nisu dovoljno fizički aktivna, mogu se pojaviti frustracije i dosada. Kreativne ideje za vježbanje, pogotovo ako u dijelu kuće ili na dvorištu možete postaviti nešto kao poligon za vježbanje. To može biti zabavno za sve članove obitelji – laže. Tako obitelj Diener, na primjer, dan prekida s malim vježbama, poput preskakanje užeta, trčanja uz stepenice ili igranja košarke i nogometa u dvorištu.

Odradite posao

Osjećaj da smo nešto postigli tijekom razdoblja samoizolacije važan je i za roditelje i za djecu. To uključuje ​rad od kuće, obavljanje školskih zadataka ili rješavanje nekih dugo zanemarivanih obaveza, poput slaganja ormara, čišćenja neke ladice u kući i slično. Psihologinja Waters predlaže i da roditelji ohrabre djecu da vode ‘dnevnik corona virusa', u kojem mogu dokumentirati svoje iskustvo. 

Izdvojite vrijeme za uživanje

Uklopite u to i neke aktivnosti koje vam mogu popraviti raspoloženje, poput šalice čaja u nekom mirnom kutu dvorišta. Štoviše, razmislite o aktivnostima u kojima  mogu uživati svi članovi obitelji. Na primjer: isplanirajte filmsku večer, ili neko lijepo zajedničko putovanje kad sve prođe, ili se dogovorite o tome da napokon sagradite kućicu za psa, ili ofarbate noćne ormariće koji čekaju u garaži da za njih dođe vrijeme.  

Woman drinking coffee and reading book on bed | Autor:

Dajte jedni drugima prostora 

Pokušajte imati na umu da postoje stvari koje možete i želite raditi obitelj, ali i da želite imati aktivnosti u kojima ćete uživati sami. 

– Ljudima koji su navikli imati neko vrijeme samo za sebe može biti jako teško ako se ne budu mogli odvojiti i uživati u tome. Zbog toga se, na koncu, ponekad posvađamo i na odmoru, jer nismo navikli cijelo vrijeme provoditi u istom prostoru – kaže dr. Carly Johnco, dok dr. Waters savjetuje da podijelite prostor u kući, ili barem odredite neke male zone u kojima svatko može imati malo mira. Ako ništa drugo, odvojite se sa slušalicama na uhu. 

Povežite se bolje 

Važno je da poštujete jedni druge kad vam je potreban mir, ali vrijeme koje provodite zajedno u samoizolaciji može biti i  vrijeme povezivanja te stvaranja nekih novih obiteljskih rituala, ističe dr. Waters. To može biti i uvođenje navike da sjednete za stol oko jednog zajedničkog obroka u danu, možda tako da ga prije toga zajedno pripremite. 

Osim toga, iskoristite tehnologiju – povezivanje i pronalaženje vremena za prijatelje na društvenim mrežama, ili za razgovor preko telefona može biti vrlo korisno za odrasle. Važno je i to da ljude do kojih vam je stalo nazovete samo zbog toga da provjerite kako su i je li im što potrebno. 

Na koncu, omogućite djeci da se ‘čuju' s prijateljima putem videopoziva. 

Učite iz iskustva

Košarkaš Diener kaže da su djeca bila sjajna tijekom obiteljske samoizolacije te da su lako prihvatila njihovu novu rutinu. To razdoblje je i njemu otvorilo vidike, pa je stekao više poštovanja prema učiteljima i njihovom strpljenju, jer je shvatio koliko je teško poučavati djecu, kaže. 

– To što sam bio u njihovoj poziciji bilo je korisno i za mene, pomoglo mi je da postanem bolji roditelj – kaže te dodaje kako mu je koristilo i to što je morao usporiti, prenosi The Guardian.

 

(24sata.hr)