Koronavirus: Visoki krvni tlak je često fatalan kod korone

Zanima vas ova tema? Onda pročitajte i ovaj članak: Podsjetimo se koliko je Zemlja lijepa – opustite se i uživajte!

– Kao i svaka druga kronična bolest, i visoki tlak ‘umara' organizam, oslabljuje srce, bubrege, sve, kao što to čini i šećerna bolest ili neki drugi kroničan problem. Sve je u tom slučaju oštećeno. Ljudi se premalo kreću, jedu slano, pod stresom su, i sve su to čimbenici koji nas čine ‘tlakašima' – pojašnjava dr. Darko Vujanić, specijalist internist iz KB Merkur u Zagrebu.

Činjenica je, dodaje, da velik dio populacije u Hrvatskoj ima visok tlak pa ne čudi onda niti činjenica da ga je imala većina preminulih s korona virusom.

HZJZ istražuje popratne dijagnoze preminulih od Covida-19

Hrvatski zavod za javno zdravstvo je, kako doznajemo, započeo istraživanje o popratnim dijagnozama osoba koje su preminule s korona virusom, ili su bile, odnosno jesu na respiratoru. 

Riječ je o tzv. komorbiditetnim dijagnozama koje su pogoršale stanje pacijenata, i prema preliminarnim rezultatima istraživanja, koje zasad treba uzeti s rezervom, visoki tlak je u Hrvatskoj vodeća komorbiditetna dijagnoza kod oba spola. 

POGLEDAJTE VIDEO – O putnicima iz ‘korona aviona':

Kako se gotovo svakodnevno može čuti na konferencijama Stožera civilne zaštite, kod slučajeva preminulih uvijek se navodi i neki “komorbiditet” – popratne dijagnoze koje su ubrzale smrtni ishod. 

– Preliminarni podaci do sada ukazuju da je hipertenzija vodeća komorbiditetna dijagnoza kod oba spola i za preminule, ali i osobe na respiratoru. Ovaj podatak za sada još uvijek treba uzeti sa rezervom pošto je hipertenzija i kod opće populacije jedna od vodećih  morbiditetnih dijagnoza, što može stvoriti određenu grešku u interpretaciji rezultata. Za moguće nalaženje pravih uzroka vulnerabilnosti bit će potrebno, osim opisane metodologije, napraviti i puno šire analize koje će biti dio našeg istraživanja, ističe za 24 sata voditelj istraživanja doc.dr.sc. Tomislav Benjak, specijalist javnog zdravstva iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

Ukupno su u Hrvatskoj dosad preminula 94 bolesnika, a na respiratoru je bilo, ili trenutno jest 56 pacijenata.

Pregledavaju se “kartoni” preminulih, nakon toga konačni rezultati

Istraživanje je dobilo odobrenje za provedbu od etičkog povjerenstva Zavoda. 

– U prvoj fazi istraživanja koristimo metodologiju u kojoj komorbiditete, za navedene osobe, tražimo unazad dvije godine u elektroničkim zapisima iz primarne zdravstvene zaštite i bolnica, napominje dr. Benjak. 

Kad će istraživanje biti završeno i javno predstavljeno, nije poznato, no zanimljiv je još jedan aspekt – u Hrvatskoj, srećom, među preminulima nije bilo mladih, zdravih ljudi, kao što je u zapadnom dijelu Europe slučaj. Znanstvenici, također preliminarno, taj fenomen povezuju s genetikom. Zašto, naime,  neki oboljeli, iako prethodno zdravi i mladi, imaju teške simptome, a neki prolaze kao s običnom prehladom? Istraživanje belgijskih znanstvenika sa Gent sveučilišta pokazalo je da veliku ulogu u svemu imaju geni. Provedeno u sjevernoj Africi, Aziji i Europi, uključujući Hrvatsku, otkrilo je da veliku ulogu u obolijevanju od koronavirusa igra gen ACE1D. Što više stanovnika u nekoj državi nosi taj gen, manje je infekcija i smrtnih ishoda. Spasonosni je gen, pritom, češći na istoku nego na zapadu Europe. I ekipa s Instituta Ruđer Bošković u Zagrebu, predvođena dr. sc. Oliverom Vugrekom je predložila istraživanje o tom fenomenu i u Hrvatskoj. 

– To je nažalost ta kontradikcija virusa, netko ga ni ne osjeti, a netko umre od njega. Moramo proširiti naša istraživanja na genome čovjeka kako bismo pronašli faktore podložnosti na razne ishode virusne infekcije. Mora biti neka genska predispozicija – rekao je nedavno dr. Vugrek, voditelj laboratorija za naprednu genomiku s Instituta Ruđer Bošković. 

Svaki treći odrasli Hrvat ima povišen tlak, iznad 140/90 mmHg

Upravo se za koji dan, 17. svibnja, obilježava Svjetski dan hipertenzije, povišenog krvnog tlaka. To je tiha, podmukla bolest, koja godinama ne mora pokazivati nikakve simptome, dok se ne razviju oštećenja. Prema podacima HZJZ-a, četiri od deset odraslih osoba iznad 25 godina u svijetu ima povišeni krvni tlak, ali polovica za to niti ne zna. Oni koji znaju, u rijetkim slučajevima tlak i drže pod kontrolom, makar ga treba snižavati kad prelazi 140/90 mmHg. U Hrvatskoj svaki treći odrasli stanovnik ima viši tlak od toga, a  kardiovaskularne bolesti su kod nas glavni uzrok smrtnosti. 

Tlak je moguće sniziti promjenom životnih navika – smanjenjem unosa soli, uravnoteženom  pravilnom prehranom, prestankom pušenja, izbjegavanjem prekomjernog pijenja alkohola, redovitom tjelesnom aktivnošću i održavanjem normalne tjelesne težine.

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) procjenjuje da je nepravilna prehrana odgovorna za oko 50 posto hipertenzija, tjelesna neaktivnost za oko 20 posto i pretilost za oko 30 posto.

Isto tako važno je redovito kontrolirati krvni tlak, a kod povišenog tlaka redovito uzimati lijekove prema preporuci liječnika, kažu u HZJZ. 

Zanima vas ova tema? Onda pročitajte i ovaj članak: Upravitelji šuma na Islandu pozvali građane da grle stabla

POGLEDAJTE VIDEO: #ZAJEDNO24SATA sa Robertom Knjazom:

 

(24sata.hr)