Kupina, vladarka bobičastog voća

Kupine se ubrajaju u superhranu, prvenstveno zbog vrlo ljekovitih antioksidanasa. Antioksidansi učestvuju u procesima sprečavanja štetnog djelovanja slobodnih radikala te na taj način pomažu u zaštiti od raka.

Kupina je naziv za nekoliko vrsta biljaka penjačica iz roda Rubus iz porodice ruža – višegodišnji je grm koji raste uz ograde, rubove šuma, puteve, u ravnici i po planinama. Ima oblik trnovitog grma, koji može doseći visinu do tri metra. Cvjeta od maja do avgusta. Nakon toga se iz svakog pojedinačnog cvijeta razvija sitni jagodičasti plod crvene boje, koji kasnije potamni do tamnoplave i skoro crne.
Kupine sadrže vitamine A, B1, B2, B3, B6, B9, C, E i K te folnu kiselinu. Mineralni sastav uključuje esencijalni mineral mangan, kalcijum, željezo, magnezijum, fosfor, kalijum i cink. Dobar je izvor aminokiselina i esencijalnih vlakana, te je zbog toga nazivaju najzdravijim bobičastim voćem, odnosno vladarkom bobičastog voća.
Kupina ima više vlakana nego većina drugog voća. U šaci kupina naći će se oko osam grama vlakana, a u 25 grama cjelovitih žitarica, koliko se dnevno preporučuje, samo četiri grama. Kupine su čak 10 puta bogatije antioksidansima nego paradajz ili brokula, što ih svrstava u 10 najzdravijih namirnica.
Lijek star hiljadama godina
Kupina je na evropskom području rasprostranjena još iz antičkih vremena i u to doba je bila poznata skoro svim narodima. Danas je ima širom sjeverne polulopte, od Evrope i Azije do Sjeverne Amerike u zemljama s kontinentalnom klimom. Postoje stotine vrsta kupina, a neke su autohtone samo za pojedina područja.
Njena primjena u liječenu duga je 2.000 godina. Istorija otkriva da su Grci i Rimljani koristili njene plodove, lišće, koru i korijenje u liječenju brojnih bolesti, od blagih infekcija do otrovnih ugriza. Tokom 18. vijeka u Evropi je bila toliko popularna za liječenje gihta da je nazvana “giht bobicom”.
Nedavna istraživanja opravdavaju njenu hiljadugodišnju terapeutsku primjenu. Ljudima je slabo poznato koliko je ovo voće zapravo ljekovito, a popis medicinskih primjena ispunio bi stranice i podeblje knjige.

Izvor zdravlja
Kupine se ubrajaju u superhranu, prvenstveno zbog vrlo ljekovitih antioksidanasa. Antioksidansi učestvuju u procesima sprečavanja štetnog djelovanja slobodnih radikala te na taj način pomažu u zaštiti od raka, štite kardiovaskularni sistem, usporavaju starenje organizma, pomažu u borbi protiv štetnog djelovanja sunca na kožu, pomažu kod usporavanja bolesti kongnitivnog sistema. Da bi se u potpunosti iskoristila pozitivna svojstva kupine, poželjno ih je jesti zajedno s nekim drugim bobičastim voćem jer se tako iskorištavaju hranjivi sastojci. Elaginska kiselina, jedan od antioksidanasa iz kupine, otporna je na visoke temperature pa ostaje prisutna u marmeladama ili drugim poslasticama od kupine zadržavajući svoje ljekovito svojstvo. Ako se jedu redovno, kupine takođe pomažu u očuvanju od upale disajnog sistema i tromboze. Velika prednost kupina je i njihov visok sadržaj dijetalnih vlakana, koja doprinose smanjenu rizika od pojave dijabetesa, divertikuloze i stvaraju osjećaj sitosti, što pomaže u regulisanju tjelesne težine. Kupine prirodno sadrže salicilnu kiselinu (aktivan sastojak aspirina), koja se inače koristi za ublažavanje bolova. Ovo voće takođe doprinosi zaštiti vida i jačanju imunološkog sustava.
List kupine Pored sočnih plodova, i list kupine je ljekovit, te se od njega pravi čaj. Čaj obiluje adstringentnim taninima, koji djeluje stežuće te je koristan kod proljeva. Koristi se i za smanjivanje krvarenja iz rana, grlobolje, hemoroida. Trudnicama se preporučuje mjesec dana prije poroda piti čaj od kupinovog lišća i sve druge pripravke od te biljke, da bi im porod prošao što lakše. Obloge od čaja koriste se za liječenje podbulosti lica i očiju.

Berba i čuvanje
Kupina je veoma interesantna i privredno značajna voćna vrsta, čiji plodovi imaju veliku hranljivu i dijetetsku vrijednost. Ova voćna vrsta se na našim prostorima oduvijek gaji ili sakuplja.
Plodovi kupine ne sazrijevaju ravnomjerno, pa berba može trajati i oko četrdeset dana. Zavisno od sorte, neki plodovi se beru svaki dan, a neki čak jednom sedmično. U punoj zrelosti plodovi kupine su najukusniji i najobojeniji.
Ako se berba obavi ranije, plodovi su kiseli i slabije obojeni, dok suprotno, prezreli plodovi brzo opadaju i nemaju prijatan ukus. Kvalitetni plodovi se beru za trenutnu potrošnju i za smrzavanje. Ostali se prerađuju u sokove, kompote, džemove. Plodovi su vrlo nježni, pa se berba mora obaviti pažljivo.
Kupine se mogu čuvati zamrzavanjem, a zamrzavanje se može vršiti i uz upotrebu 50 odsto šećernog sirupa, sa šećerom, zamrzavanjem prerađenih plodova u vidu soka. Plod kupine se može preraditi u slatko od kupine, pekmez, kompot, sok, džem, vino, žele, kao i pita savijača od kupine.
Blagodeti kupine

  • Jača imunitet
  • Poboljšava pamćenje i koncentraciju
  • Pomaže kod tegoba disajnih puteva
  •  Sprečava i liječi bolesti srca i krvnih žila
  • Pomaže radu probave i podstiče mršavljenje
  • Sprečava mnoge vrste raka
  • Podmlađuje kožu
  •  Pomaže kod anemije
  • Prirodan lijek za giht i osteoporozu
  • Prirodna pomoć trudnicama i dojiljama

(Nezavisne novine)