Uskrs je pobjeda nad smrću i poruka da živimo i nakon nje

Zanima vas ova tema? Onda pročitajte i ovaj članak: Preslatki uskrsni macaronsi iz Marijine radionice u Zagrebu

Uskrs je blagdan sreće, zajedništva i novog života. Običaj je u ranim jutarnjim satima otići na misu kako bi ondje svećenik blagoslovio hranu koju ćemo tog dana staviti na stol, no ove će godine zbog pandemije korona virusa izostati blagdanske košarice. Kako je preporučio kardinal Josip Bozanić, jelo će blagosloviti član obitelji.

Neće biti ni okupljanja vjernika na središnjem misnom slavlju koje izravno prenosi Hrvatska radiotelevizija a predvodi ga kardinal Bozanić. Mnogi svećenici za svoje župljane mise služe na internetu i društvenim mrežama.

Uskrs je prvi kršćanski blagdan koji se slavi još od apostolskih vremena, a njime obilježavamo Isusovo uskrsnuće kojeg je Bog uskrisio treći dan od mučeničke smrti na križu. U ranim počecima slavio se svake nedjelje, a od drugog stoljeća slavi se jedanput na godinu.

Za razliku od Božića, Uskrs se ne veže uz datum u godini nego je utemeljen na lunarnom kalendaru i obilježava se 40. dana od Pepelnice u razdoblju koje se naziva Korizmom. Vjernici u tom razdoblju poste i sjećaju se krsnih obećanja i pokore. Upravo zbog toga se tijekom Korizme odriču nekih malih užitaka ili slabosti.

Od 16. stoljeća se mijenja računanje datuma Uskrsa u istočnoj i zapadnoj crkvi, pa tako u zapadnom kršćanstvu Uskrs uvijek dolazi u nedjelju između 22. ožujka i 25. travnja, dok je u istočnom kršćanstvu to između 4. travnja i 8. svibnja.

Smisao Uskrsa kao najvećeg kršćanskog blagdana leži u činjenici da je Isus svojom smrću čovječanstvo oslobodio od grijeha i omogućio nam pristup u novi, vječni život. Čovjek ne prestaje postojati nakon smrti, nego nastavlja živjeti u Božjoj blizini.

Podrijetlo blagdana je u Pashi, blagdanu kojim Židovi slave čudesna Božja djela čiji je vrhunac izlazak Izraelaca iz egipatskog ropstva. Kršćani se naslanjaju na tu tradiciju Isusovim izlaskom iz smrti. Uskrs je također jedini blagdan koji ima produženo slavlje te se nastavlja Uskrsnim ponedjeljkom kojeg često zovu “drugim danom Uskrsa”.

Vjernici se za Uskrs pripremaju tijekom Vazmenog trodnevlja koje čini Veliki četvrtak, Veliki petak kao dan Isusove smrti te Velika subota tijekom koje se pripremaju pisanice, šunka i druge delicije za gozbu.

Blagdan Uskrsa u obiteljima započinje uskrsnim doručkom koji se u našim krajevima tradicionalno sastoji od kuhane šunke, mladog luka, rotkvice i jaja koja simboliziraju Isusovo uskrsnuće i novi život. Na stolu će se naći i pinca ili pletenica ukrašena pisanicama. Raskošni ručak, ovisno o podneblju, podrazumijeva slavljeničke delicije poput patke, janjetine ili odojka.

U hrvatskim krajevima prije pandemije ljudi su se okupljali na tzv. tucanju jaja te su palili krijesove i posjećivali obitelj i prijatelje. Zbog aktualne situacije s korona virusom, ove godine sve će to izostati.

Zanima vas ova tema? Onda pročitajte i ovaj članak: Obojali smo pisanice prirodnim bojama: Evo što nam je uspjelo

POGLEDAJTE VIDEO (Boris Banović) #ZAJEDNO24SATA:

 

(24sata.hr)