Velika subota: Na ‘stol života’ iznesite suosjećanje za druge

Zanima vas ova tema? Onda pročitajte i ovaj članak: Ojačajte svoj duhovni imunitet: Savjeti svećenika u doba krize

Dan pred blagdan Uskrsa, a na kraju Svetog trodnevlja, Velika je subota, kada se u predvečerje slavi Kristovo uskrsnuće. Po zalasku sunca pred crkvom gori oganj – božanski simbol žive vjere. Kako se vatra rasplamsava, tako se u dušama vjernika budi sveti žar vjere u Uskrsnuloga.

Od pradavnina oganj je bio simbol božanske svjetlosti. Svećenik na tom iskonskom simbolu svjetla pali uskrsnu svijeću koja označava samoga Krista uskrsnuloga.

U nekim krajevima Hrvatske još uvijek postoji običaj da djeca ili mladi donesu suhu gubu koju na toj vatri na kraju mise zapale, te taj oganj ponesu kućama. Tako će se uskrsno jelo pripremiti na blagoslovljenoj vatri.

Povorka ulazi u zamračenu crkvu, a svećenik držeći Uskrsnu svijeću u tri navrata pjeva “Svjetlo Kristovo”, a narod odgovara “Bogu hvala”. Tada se upale svjetla, a svijeća stavlja na stalak. Potom se okadi tamjanom i svećenik ili đakon pjevaju Uskrsni hvalospjev.

Nakon toga slijedi služba riječi. Čitanja su tako odabrana iz Biblije da se dobije pregled povijesti spasenja. Prije nego započnu čitanja iz Novoga zavjeta svećenik zapjeva “Slava Bogu na visini”. Ponovno zazvone zvona jer od Velikog četvrtka ne zvone zvona nego se koriste velike drvene škrebetaljke koje su u tornju i ponovno zasviraju orgulje.

Krsna voda 

Nakon propovijedi slijedi obnova Krsnog zavjeta, a potom blagoslov krsne vode. Tom vodom će se krstiti novokrštenici kroz cijelu godinu. Po Kristovoj milosti to je ona voda koju je Isus ponudio Samarijanki na Jakobovom zdencu. To je “živa voda” po kojoj krštenik postaje dijete Božje i član Crkve primajući neizbrisivi biljeg djeteta Božjega. Zato je Isus rekao Samarijanki: “Tko bude pio od ove vode neće ožednjeti nikada”.

Voda je u obredima svih religija element je čišćenja i posvećenja. Sada se mogu obaviti i svečana krštenja djece ili odraslih koji su se kroz korizmu pripremali za krštenje. Nakon toga slijedi misa uobičajenim tijekom. Na koncu mise svećenik blagoslivlje košarice s hranom i novim plodovima. Tu su uskrsni kolači, šunka, jaja, mladi luk…

kosarica | Autor: Marko Jurinec/PIXSELL

Djeca Abrahamova

Pred nekoliko godina slušao sam pobožne žene koje su na radiju pričale kako u njihovim obiteljima teku priprave za veliki blagdan. Čišćenje, pospremanje, pripremanje posebnih jela. U njihovom govoru mogao se osjetiti vjernički ushit i poseban duhovni žar. Mislio sam da to naše žene govore o pripravi za Uskrs kadli sam se nemalo iznenadio dok su rekle: “A ujutro idemo u džamiju”. Bile su to pobožne muslimanke iz Rijeke. Različite vjere i različiti blagdani, a isti žar vjere. Taj ću doživljaj nositi u sebi cijeli život. Sada oko Uskrsa i Muslimani i Židovi i kršćani imaju svoje velike blagdane. Sve te tri religije potječu od Abrahama pa se i zovemo djeca Abrahamova.

 

Strefile su nas velike nevolje i virus i potres, a pridružilo nam se i nevjerojatno zagađenje zraka. Nakon svega toga čovjek vidi koliko je malen i nemoćan. Ove godine ne može se ni u crkvu niti u džamiju, a niti u sinagogu. Tjelesna nas odsutnost upućuje na onu drugu, daleko dublju duhovnu stvarnost, u kojoj bi svaki iskreni vjernik trebao na svoj “stol života” iznijeti ono najbolje, i najplemenitije, a to je suosjećanje i bliskost jednih prema drugima.

Plemenitoj duši nikakve razlike nisu zapreka kako bi osjetila duhovno zajedništvo, posebno za velike blagdane. Plaše nas krizama i recesijama koje bi mogle uslijediti, no sve možemo pobijediti i izdržati budemo li dobri ljudi. Dok vam čestitam Uskrs u duhu grlim cijeli svijet i svako biće jer je to najpotrebnije upravo onda kada smo najranjiviji.

Zanima vas ova tema? Onda pročitajte i ovaj članak: Ojačajte svoj duhovni imunitet: Savjeti svećenika u doba krize

POGLEDAJTE VIDEO (Boris Banović) #ZAJEDNO24SATA:

 

 

(24sata.hr)